Znanstvenici su sada sigurni. Ova prehrana je korisna za naš mozak. Podržava memorijske i kognitivne funkcije

Je li mediteranska prehrana zdrava? Studije pokazuju da to može imati koristan učinak na funkciju mozga. Što ga čini tako posebnim? Pogledajmo prehrambene navike stanovnika Sredozemlja i prednosti njihove prehrane.

Dugo se nije poznato da ono što dobivamo na tanjuru ima ogroman utjecaj na stanje tijela i uma. Nije ni čudo što različiti stilovi prehrane i dalje privlače interes znanstvenika. Ovoga puta, mediteranska prehrana, koja godinama razbija zdravstvenu ljestvicu, došla je pod nadzor. Zašto jesti na ovaj način? Američki znanstvenici odgovorili su na ovo pitanje.

Je li mediteranska prehrana zdrava? Nema bolje prehrane za mozak

Znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Tulane odlučili su ispitati utjecaj prehrane na zdravlje mozga provodeći 14-tjedni eksperiment kod štakora U dobi u dobi koja odgovara 18-godišnjim ljudima. Životinje su bile podijeljene u dvije skupine: prve su primile mediteransku prehranu – bogatu maslinovim uljem, ribom i vlaknima – dok su potonji primili proizvode tipične za zapadnu prehranu s visokom zasićenom masnoćom i šećerima. Rezultati objavljeni u izvještajima o mikrobi crijeva pokazali su jasne razlike između skupina.

Životinje na mediteranskoj prehrani pokazale su bolje kognitivne sposobnosti. Nove stvari su ih brže naučile i bolje ih se sjećale. Pored toga, imali su nižu razinu “lošeg” kolesterola. Pokazano je da crijevna mikroflora igra važnu ulogu u ovom procesu, čiji sastav uglavnom utječe na funkciju mozga. U mediteranskoj prehrani prevladavale su korisne bakterije, poput Candidatus saccharimonas, što je podržavalo pamćenje i sposobnost apsorbiranja informacija.

Suprotno tome, bakterije, poput Bifidobacterium, koje su znanstvenici povezani s pogoršanjem kognitivnih funkcija prevladavali u zapadnoj prehrambenoj skupini. Rezultati jasno pokazuju da prehrambeni izbor utječe ne samo na fizičko stanje, već i na funkciju mozga. Zanimljivo je da se ovi nalazi, iako su dobiveni na životinjama, savršeno podudaraju s prethodnim studijama na ljudima. Zaključak? Naš svakodnevni izbor hrane ima veći utjecaj na zdravlje mozga nego što biste mislili.

Koji su principi mediteranske prehrane? Prijelaz na koristan stil prehrane

Mediteranska prehrana nije samo način jela, već i način života prepun boja, ukusa i zdravih navika. Temelji se na darovima prirode, drugim riječima na jednostavnim, neobrađenim proizvodima koji imaju bogat ukus i hranjivu vrijednost. Svježe povrće, voće, žitarice od cjelovitih žitarica, orašasti plodovi i sjemenke dominiraju mediteranskim stolom. Sastavni dio ove prehrane je maslinovo ulje. Prava je zvijezda koja daje karakter salate, toplih obroka i grickalica, a također predstavlja zdravu alternativu drugim mastima.

Riba i plodovi mora česti su gosti na tanjuru jer pružaju vrijedne omega-3 masne kiseline. Naprotiv, crveno meso se događa samo povremeno i povlači se mahunarke i perad. Kao desert? Umjesto teških slatkiša, imajte sočnu naranču, pregršt zrelih smokava ili kremasti grčki jogurt s medom. Osnovno piće je voda, iako povremena čaša crvenog vina može diverzificirati hranu. Međutim, najvažnije je pravilo umjerenost i proslava hrane. Ova prehrana naučit će vas kako uživati u svakodnevnim obrocima dok se brinete o svom zdravlju i dobro.