Prema istraživanju, mnogi ljudi doživljavaju ono što je poznato kao digitalni umor – osjećaj iscrpljenosti uzrokovan potrebom da uvijek budu dostupni.
U doba hiperpovezanosti, gdje se obavijesti čine beskonačnima, odvojiti vrijeme da odgovorite na poruke ili ih ostaviti “na zaslonu” satima ili danima češća je navika nego što mislite. Daleko od toga da je jednostavno pitanje nezainteresiranosti ili nepristojnosti, ovo ponašanje ima duboka psihološka objašnjenja koja otkrivaju kako se ljudi odnose prema tehnologiji i vlastitim emocijama.
Drugi razlog za ovu naviku je socijalna anksioznost. Prema psihologinji Susan Krauss Whitbourne, neki ljudi ne reagiraju odmah jer se boje da će reći pogrešnu stvar ili biti krivo shvaćeni. Ovo pretjerano razmišljanje može dovesti do komunikacijske paralize, posebno za one koji su skloni perfekcionistima ili visoko cijene kvalitetu svoje interakcije.
S druge strane, neodgovaranje također može biti posljedica potrebe za održavanjem osobnih granica. Odgovaranje na poruke zahtijeva emocionalno ulaganje koje neki smatraju neodoljivim. “Vrijednost osobnog vremena i prostora važna je za ove pojedince, koji radije daju prednost emocionalnom blagostanju u odnosu na trenutnu reakciju”, dodaje Alter.
Međutim, nemaju svi odgođeni odgovori složenu emocionalnu osnovu. Prema studiji sa Sveučilišta u Teksasu, kako dajemo prioritet porukama ovisi o našim emocionalnim vezama. Odnosno, skloni smo brzo odgovarati osobama koje su nam važne, a one koje smatramo manje važnima ostaviti na posljednjem mjestu, što se može protumačiti kao znak nezainteresiranosti za neke kontakte.
