Ugovor o tranzitu ruskog plina preko Ukrajine u EU istekao je krajem 2024. Mnogo se pričalo o tome kako su se Europska komisija i vlade pojedinih zemalja EU dobro pripremile za ovu situaciju.
To se posebno odnosi na zemlje poput Slovačke i Austrije, kojima prekid ove rute uglavnom komplicira pitanje opskrbe plinom. Situacija je dodatno naglasila važnost LNG terminala Krk u pozicioniranju hrvatskog energetskog čvorišta.
Jačanje hrvatskog energetskog čvorišta
Riječ je o više od pola milijarde eura ulaganja u četiri potpuno nova plinovoda koja prolaze kroz Plinacro. Temelje se na projektu proširenja kapaciteta terminala za ukapljeni plin Omišalj s 2,9 na 6,1 milijardu prostornih metara plina godišnje.
Novi plinovodi omogućit će transport ovog plina i do Slovenije i Mađarske, čime će se ojačati sigurnost opskrbe plinom za zemlje srednje i jugoistočne Europe. Kako je istaknuo premijer Andrej Plenković, tim cjevovodima će se transportirati i vodik kao izvor energije za novo doba u budućnosti.
Govoreći o cijeni investicije Plinacra, ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da se radi o 534 milijuna eura procijenjene vrijednosti materijalne i nematerijalne imovine (bez PDV-a). Projekt se sastoji od magistralnog plinovodnog sustava na pravcima Omišalj-Zlobin, Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac i Kozarac-Slobodnica, kao i spojnog plinovodnog sustava sa susjednom Slovenijom na relaciji Lučko-Zabok-Rogatec.
Koordinacija s REPowerEU
Omišalj-Zlobin povezan je s plinovodom Zlobin-Bosiljevo i Bosiljevo-Sisak-Kozarac te će činiti glavni odvodni plinovod koji povezuje LNG terminal na otoku Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i Ukrajinom. Osim toga, izgradnjom plinovoda Lučko-Zabok povećat će se protok plina s LNG terminala prema Sloveniji, dodao je ministar.
“Izgradnjom četiri plinovoda ukupne duljine 216 kilometara hrvatsko energetsko čvorište pozicionirat će se kao regionalno. Također će osigurati energetsku neovisnost regije, kontinuitet i sigurnost opskrbe prirodnim plinom kućanstava i poduzeća u Hrvatskoj i drugim zemljama EU-a”, naglasio je.
U Vladinoj odluci stoji da projekt Plinacro ispunjava uvjete propisane Zakonom o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske. Osim toga, nema prepreka za njegovu provedbu u smislu usklađenosti s prostornim planovima. U potpunosti je u skladu s planom REPowerEU Unije, a uključen je i u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (u sklopu jačanja hrvatske plinske infrastrukture). Stoga će se sufinancirati iz fondova i programa EU.
Rokovi se pomiču…
Vladina uredba definira glavne postupke i radnje za provedbu projekta, uključujući predviđene datume već započetih i nadolazećih faza. Riječ je o nizu aktivnosti, od krčenja državnih i privatnih šuma, rušenja objekata u zaštitnom pojasu trase plinovoda i arheoloških istraživanja do postupaka nabave i ugovaranja radova i opreme, stručnog nadzora građenja, kao i ishođenja izmjena. u uporabnim dozvolama i konačno uporabnim dozvolama.
Nadamo se da će do sredine ove godine biti regulirani svi imovinsko-pravni odnosi na zemljištima obuhvaćenim projektom.
Inače, Vlada je projekt LNG terminala na otoku Krku počela provoditi tijekom prvog mandata Donalda Trumpa kao predsjednika SAD-a, a odluka o njegovom proširenju donesena je 2022. godine. Proširenje LNG kapaciteta, kao i popratni infrastrukturni projekt su svakako hrvatski projekti za koje će biti zainteresirana nova američka administracija, opet predvođena Trumpom.
