Prosinac je tradicionalno mjesec najveće potrošnje. Ova će godina, po svemu sudeći, oboriti rekorde iz 2023. Potrošači su u prosincu prošle godine karticama i gotovinom platili robu i usluge u vrijednosti od 3,2 milijarde eura.
Prema podacima o prometu u sustavu fiskalizacije, u prvih šesnaest dana ovog mjeseca kroz fiskalne kase prošlo je 2,05 milijardi eura prometa. To je oko sto milijuna eura više nego u istom razdoblju prošle godine. Taj porast od 5,7 posto ostvaren je uz gotovo jednak (odnosno nešto manji) broj primitaka.
Nastavi li se tempo iz prve polovice mjeseca, razina potrošnje u prosincu 2024. mogla bi premašiti prošlogodišnju za 150-160 milijuna eura.
S obzirom na broj izdanih računa, trenutna kretanja potrošnje u skladu su s procjenom Krešimira Severa iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. Smatra da “ljudi uglavnom kupuju iste stvari kao i godinu prije, ali ih plaćaju znatno više”. Sever to ističe na primjeru prehrambenih proizvoda.
Prema posljednjem indeksu potrošačkih cijena, cijene hrane u Hrvatskoj u studenome su bile u prosjeku 4,3 posto više nego u istom mjesecu lani. Ako se uračunaju i bezalkoholna pića, povećanje je 4,8 posto. Ta brojka znatno premašuje ukupnu stopu inflacije (2,8 posto).
No, unutar navedenog prosječnog rasta cijena u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, hrvatske cijene za niz proizvoda bilježe dvoznamenkasti rast na međugodišnjoj razini. Od proizvoda u statističkoj košarici u prošloj godini najviše su poskupjeli kakao (gotovo 40 posto) i čokolada (27 posto). Na cijene ova dva proizvoda obično utječe snažan rast cijena kakaovca na svjetskim tržištima. Isto vrijedi i za kavu i čaj (godišnji rast 12-13 posto). Osim toga, dvoznamenkasti rast bilježe i maslinovo ulje (gotovo 20%), janjetina (12,5%) i vino (16%).
Popis proizvoda koji su u studenom ove godine bili jeftiniji nego u studenom prošle godine znatno je kraći. Među njima su i neke osnovne namirnice – krumpir je trenutačno jeftiniji 10 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku, dok je šećer pojeftinio 8,7 posto.
U svakom slučaju, priče o prazničnoj potrošnji obično prate dodatna pitanja o općoj razini cijena i općem životnom standardu. Takve percepcije najčešće se ne poklapaju s pokazateljima napretka Hrvatske u kontekstu stupnja razvijenosti, mjerenog BDP-om po glavi stanovnika u odnosu na prosjek EU.
Ulazak u eurozonu: koje su posljedice
Često nas podsjećaju da je hrvatski BDP po glavi stanovnika dosegao 78 posto prosjeka EU. Međutim, Eurostatovo usporedno istraživanje stvarne individualne potrošnje (SIP) prema standardu kupovne moći daje nešto drugačiju sliku.
SIP se sastoji od dobara i usluga koje su kućanstva stvarno potrošila i općenito se smatra pokazateljem materijalnog blagostanja tih kućanstava. Prema tom pokazatelju Hrvatska je između 2021. i 2023. tek skromno napredovala: sa 74 na 76 posto prosjeka EU. To se dobrim dijelom može objasniti hrvatskim cijenama.
Prema podacima Eurostata, hrvatske su cijene u prethodne tri godine porasle sa 65,2 na 71,2 posto prosjeka EU. Konvergenciju cijena od šest postotnih bodova (ili više) među desetak zemalja iz takozvane skupine Nove Europe uglavnom su zabilježile one koje su izravnije pogođene tekućim sukobima u Ukrajini. Primjerice, u susjednoj Sloveniji, Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj cijene su rasle relativno manje nego u Hrvatskoj.
